Zagreb ima najviše skloništa no prednjači drugi grad. Ima najveće sklonište i mjesta za sve građane

Prema podacima iz tog Izvješća, u Hrvatskoj postoji 2.040 skloništa za građane s ukupnim kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto ukupnog stanovništva.

Tema je, nažalost, zbog sigurnosnih izazova i prijetnje ratovima iznova aktualna. To se ističe i u samom izvješću Državnog ureda za reviziju gdje piše da se "zbog povećanog interesa javnosti o stanju skloništa nakon početka rata u Ukrajini, u Republici Hrvatskoj javlja potreba za uvidom u stanje javnih i drugih skloništa."

Zapuštena skloništa diljem EU-a

Nakon što je na početku aktualnog sukoba na Bliskom istoku Iran dronom pogodio britansku vojnu bazu na Cipru, zemlji članici Europske unije, inspekcije su utvrdile neupotrebljivost nemalog broja tamošnjih civilnih skloništa, izgrađenih još u vrijeme Hladnog rata. Tim povodom Euronews je ovih dana pisao kako EU ima ograničene ovlasti po pitanju održavanja civilnih skloništa u zemljama članicama i ne može ih prisiliti na izgradnju novih.

Istaknute su i velike razlike u pokrivenosti civilnim skloništima - od Finske koja ima 50.500 skloništa dovoljnih za čak 85 posto svoga stanovništva, preko nordijskih i baltičkih zemalja koje imaju velike kapacitete skloništa pa do Francuske, Italije i Španjolske koje ih imaju vrlo malo te Nizozemske koja praktički više nema funkcionalnih skloništa.

Kod nas se ne zna u kakvom su stanju

A što se tiče stanja u Hrvatskoj, u već spomenutom izvješću koje čeka saborsku raspravu upozorava se da već tri desetljeća nije bilo sustavnog pristupa problematici javnih i drugih skloništa.

"Skloništa nisu građena iz sredstava državnog i lokalnih proračuna, ne zna se ukupan broj skloništa na području Republike Hrvatske, uključujući i broj javnih skloništa u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, u kakvom su stanju, u kojem roku se mogu prilagoditi svrsi te koji broj građana mogu prihvatiti za privremeni smještaj.", stoji u izvješću.

Unatrag tri desetljeća jedini javno objavljen podatak datirao je iz 2005. godine, a prema kojemu je u Hrvatskoj tada bilo 1.975 izgrađenih skloništa u koje se moglo skloniti 356.536 osoba. U međuvremenu, do ove revizije, broj javnih skloništa povećan je za 65, a ukupan kapacitet u njima veći je i može primiti 11.429 osoba više.

Skloništa se gotovo u pravilu nalaze u većim gradovima, dok manja mjesta najčešće nemaju javna i druga civilna skloništa.

U 14 gradova je 80 posto skloništa

Revizijom su obuhvaćena skloništa u 14 gradova: Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru, Zagrebu i Zaprešiću te ona pod nadležnošću Ravnateljstva civilne zaštite.

U tih četrnaest gradova ukupno je 1.637 skloništa, 80 posto od ukupnog broja i s kapacitetima za 304.033 ljudi.

Revbizijom je utvrđeno kako je upravljanje i korištenje javnih skloništa u Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Varaždinu, Zagrebu i Zaprešiću učinkovito, ali uz opasku da su potrebna određena poboljšanja tamošnjih skloništa. Upravljanje i korištenje javnih skloništa u Bjelovaru, Dubrovniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Velikoj Gorici i Zadru ocijenjeno je lošije, odnosno kao "djelomično učinkovito".

Zagreb ima skloništa za 22 posto svojih stanovnika

Od spomenutih 14 gradova, najviše je skloništa u Zagrebu - 1.041 s ukupnim kapacitetom 168.122 ljudi, što je 21,9 posto stanovništva Zagreba.

U izvješću se također navodi kako je, s obzirom na raspored i veličinu skloništa, mogućnost sklanjanja stanovništva Zagreba različita. Najmanja je u Sesvetama gdje je kapacitet skloništa dovoljan za 3,4 posto stanovnika do Trnja gdje su kapaciteti skloništa dovoljni za 50,2 posto stanovnika.

Od ostalih velikih gradova, Rijeka ima 168 skloništa s kapacitetom za 25.271 osoba, Split ima 122 skloništa koja mogu primiti 21.158 ljudi, Zadar ima 49 skloništa za 7.350 ljudi, a Osijek 32 skloništa za 4.375 ljudi.

Pula ima skloništa za 99 posto svojih stanovnika

Posebna priča je Pula koja prednjači u odnosu na ostale gradove. Tamo je, prema izvješću Državne revizije, 60 skloništa, svima upravlja grad, a ukupan im kapacitet 51.355 osoba. Budući da prema zadnjem popisu stanovništva Pula ima 52.220 stanovnika, to znači da bi u slučaju potrebe za 98,68 posto ili praktički sve bilo mjesta u skloništima.

Pula ima čak deset velikih skloništa s kapacitetom za više od tisuću ljudi. Štoviše, u tunelsko sklonište u kompleksu Arsenalske ulice može se skloniti čak 11 tisuća ljudi. Pula obiluje skloništima jer su ondje još austrougarske vlasti uoči i početkom Prvog svjetskog rata izgradile desetak kilometara dugu podzemnu mrežu tunelskih skloništa (slika ispod) koja su ujedno služila kao spremišta oružja i streljiva. No, mnoga su danas zapuštena.

U tunel Grič može se skloniti 2.000 ljudi

U Zagrebu, primjerice, ne računajući najbrojnija skloništa u stambenim zgradama kojih je 667 te ona u ustanovama (156) i trgovačkim društvima (134) sam Grad upravlja s 84 skloništa. Od toga je jedanaest skloništa u čistom vlasništvu Grada, 72 imaju neriješene imovinsko-pravne odnose, dok je jedno u suvlasništvu Grada i države. Od ta 84 skloništa, revizijom je utvrđeno da se koristi šest, uključujući tunel Grič koji je s 2.100 četvornih metara površine i kapacitetom 2.000 ljudi daleko najveće zagrebačko sklonište.

Tih šest skloništa koja se koriste dana su u zakup ili na korištenje udrugama uz naknadu, stoji u izvješću Državne revizije. Za tunel Grič je zaključen ugovor o postavljanju elektroničke komunikacijske opreme, četiri skloništa iznajmljena su za sportske namjene, a jedno za provođenje programa za mlade.